— MonteneGreens

Zašto je globalna kriza dobra za Crnu Goru?

Drugačiji pogled na ekonomsku krizu…

Svakim danom sve više uviđamo da se svijet nalazi u velikoj krizi. Ona je dakako posljedica pohlepe koja polako postaje glavno obilježje modernog doba u kojem živimo. Mnogi domaći političari, analitičari i intelektualci koji kreiraju medijsku scenu, najavljivali su kako ogroman finansijski pad koji se događa u velikim i razvijenim zemljama svijeta neće pogoditi naš region. Crna Gora će, rekli su, biti pošteđena negativnih efekata nadiruće krize.

Međutim, kao i sve do sad, njihove procjene bile su potpuno pogrešne. Tačnije, ovakve procjene bile su smišljene i njihov jedini cilj je bio obmanjivanje javnosti tj. građana Crne. To nas uopšte ne bi trebalo ni čuditi, jer smo na laži naviknuti već dvadeset godina. Većina građana u njima odavno uživa, te stoga i ne treba trošiti riječi na pomenuti fenomen.

Evo par razloga zbog kojih će po svemu sudeći, globalna finansijska kriza biti dobra (makar kratkoročno) za Crnu Goru.

1) Mit o apsolutnom napretku i „nezaustavljivom rastu“ na razvojnom putu Crne Gore, ruši se u glavama mnogih zaluđelih Crnogoraca. Već duže slušamo sa svih strana kako nezaustavljivo napredujemo ka Evropskoj Uniji, a privredni rast, te ekonomski bum, osiguravaju lidersku poziciju Crne Gore u regionu. Na njihovu žalost, mnoge od pompezno najavljivanih grandioznih investicija su već otkazane, dok su pojedine „zamrznute“ do daljnjeg. Unosni posao sa nekretninama je gotovo stao, cijene stanova i zemljišta naglo opadaju, a kupaca nema nigdje. Od velikih investicija poput luksuznih hotela, nebodera i sličnih simbola kapitalizma koji propada, najvjerovatnije neće biti ništa, jer su mnogi odustali od najavljenih projekata. Ovdje ne ubrajamo par nebodera koje u Budvi grade domaći moćnici. Nakon svake turističke sezone sve je više žalbi na loš kvalitet ponude, dok opada i sama platežna moć gostiju, a Crna Gora od turizma živi. Banke su odavno zapale u veliku krizu, a zbog kreditne prezaduženosti imovina mnogih preduzeća i pojedinaca, stavljena je (ili će ići) na prodaju putem javnih licitacija. Ove smo godine, prisustvovali i masovnijim protestima i izlivima gradjanskog nezadovoljstva. Po prvi put su, nakon mnogo vremena, i radnici preduzeća, studenti i penzioneri, izašli na ulice. Pogođeni krizom, shvataju da život u lažima, koliko god bio ugodan, ne može obezbijediti normalnu egzistenciju.

2) Divlja ljepota Crne Gore ostaje sačuvana. Makar privremeno. S obzirom na već pomenute efekte globalne krize, mnogi megalomanski projekti koji su prijetili da potpuno unište prirodne ljepote Crne Gore, bar na kratko će biti odloženi. Velika plaža u Ulcinju koja je trebala biti pretvorena u novi Dubai (kome je to uopšte potrebno?), i dalje će biti mirna zona, pravi mali raj. I već davno uništena Budva (novi Monte Karlo?) kao da je u jednom kraktom periodu odahnula što je izgradnja novih betonskih blokova napokon stala (u međuvremenu nastavljena na nekoliko novih projekata-solitera), jer i postojeći zjape prazni i nagomilani, opominjući nas kako jadno izgleda životni prostor građen u trci za brzim profitom. Ostrvo Sveti Nikola nije postalo magacin velikih jahti, a ni kanjoni Tare i Morače još uvijek nisu potopljeni u trci za što većom količinom struje koju trošimo. Neke od ključnih prirodnih ljepota naše zemlje za sada su sigurne i gordo stoje kao zaštitni znak države.

I tako će, nadaju se neki od nas, globalna finansijska kriza imati i nekih pozitivnih efekata na malenu Crnu Goru! Složićemo se, ovi pogledi su svakako bolji od tmurnih (i realnih) prognoza vezanih za mogući potpuni ekonomski krah. Ovakvi stavovi sa pozitivnim efektima čak su bolji i od prvobitno lansiranih neutralnih teza da nas kriza uopšte neće dotaći. Na kraju, možda će neko iz političkih stranaka vlasti i opozicije, nakon čitanja ovih redova, uzeti navedene argumente i ovakvo stanovište plasirati u javnost, pa da onda svi povjerujemo da će kriza zaista imati pozitivne efekte na Crnu Goru…

Ovaj članak je originalno napisan 14 jula 2009., prije više od dvije godine, ali je uz par izmjena i danas vrlo aktuelan.