— MonteneGreens

Archive
Tag "crna gora"

Drugačiji pogled na ekonomsku krizu…

Svakim danom sve više uviđamo da se svijet nalazi u velikoj krizi. Ona je dakako posljedica pohlepe koja polako postaje glavno obilježje modernog doba u kojem živimo. Mnogi domaći političari, analitičari i intelektualci koji kreiraju medijsku scenu, najavljivali su kako ogroman finansijski pad koji se događa u velikim i razvijenim zemljama svijeta neće pogoditi naš region. Crna Gora će, rekli su, biti pošteđena negativnih efekata nadiruće krize.

Međutim, kao i sve do sad, njihove procjene bile su potpuno pogrešne. Tačnije, ovakve procjene bile su smišljene i njihov jedini cilj je bio obmanjivanje javnosti tj. građana Crne. To nas uopšte ne bi trebalo ni čuditi, jer smo na laži naviknuti već dvadeset godina. Većina građana u njima odavno uživa, te stoga i ne treba trošiti riječi na pomenuti fenomen.

Evo par razloga zbog kojih će po svemu sudeći, globalna finansijska kriza biti dobra (makar kratkoročno) za Crnu Goru.

1) Mit o apsolutnom napretku i „nezaustavljivom rastu“ na razvojnom putu Crne Gore, ruši se u glavama mnogih zaluđelih Crnogoraca. Već duže slušamo sa svih strana kako nezaustavljivo napredujemo ka Evropskoj Uniji, a privredni rast, te ekonomski bum, osiguravaju lidersku poziciju Crne Gore u regionu. Na njihovu žalost, mnoge od pompezno najavljivanih grandioznih investicija su već otkazane, dok su pojedine „zamrznute“ do daljnjeg. Unosni posao sa nekretninama je gotovo stao, cijene stanova i zemljišta naglo opadaju, a kupaca nema nigdje. Od velikih investicija poput luksuznih hotela, nebodera i sličnih simbola kapitalizma koji propada, najvjerovatnije neće biti ništa, jer su mnogi odustali od najavljenih projekata. Ovdje ne ubrajamo par nebodera koje u Budvi grade domaći moćnici. Nakon svake turističke sezone sve je više žalbi na loš kvalitet ponude, dok opada i sama platežna moć gostiju, a Crna Gora od turizma živi. Banke su odavno zapale u veliku krizu, a zbog kreditne prezaduženosti imovina mnogih preduzeća i pojedinaca, stavljena je (ili će ići) na prodaju putem javnih licitacija. Ove smo godine, prisustvovali i masovnijim protestima i izlivima gradjanskog nezadovoljstva. Po prvi put su, nakon mnogo vremena, i radnici preduzeća, studenti i penzioneri, izašli na ulice. Pogođeni krizom, shvataju da život u lažima, koliko god bio ugodan, ne može obezbijediti normalnu egzistenciju.

2) Divlja ljepota Crne Gore ostaje sačuvana. Makar privremeno. S obzirom na već pomenute efekte globalne krize, mnogi megalomanski projekti koji su prijetili da potpuno unište prirodne ljepote Crne Gore, bar na kratko će biti odloženi. Velika plaža u Ulcinju koja je trebala biti pretvorena u novi Dubai (kome je to uopšte potrebno?), i dalje će biti mirna zona, pravi mali raj. I već davno uništena Budva (novi Monte Karlo?) kao da je u jednom kraktom periodu odahnula što je izgradnja novih betonskih blokova napokon stala (u međuvremenu nastavljena na nekoliko novih projekata-solitera), jer i postojeći zjape prazni i nagomilani, opominjući nas kako jadno izgleda životni prostor građen u trci za brzim profitom. Ostrvo Sveti Nikola nije postalo magacin velikih jahti, a ni kanjoni Tare i Morače još uvijek nisu potopljeni u trci za što većom količinom struje koju trošimo. Neke od ključnih prirodnih ljepota naše zemlje za sada su sigurne i gordo stoje kao zaštitni znak države.

I tako će, nadaju se neki od nas, globalna finansijska kriza imati i nekih pozitivnih efekata na malenu Crnu Goru! Složićemo se, ovi pogledi su svakako bolji od tmurnih (i realnih) prognoza vezanih za mogući potpuni ekonomski krah. Ovakvi stavovi sa pozitivnim efektima čak su bolji i od prvobitno lansiranih neutralnih teza da nas kriza uopšte neće dotaći. Na kraju, možda će neko iz političkih stranaka vlasti i opozicije, nakon čitanja ovih redova, uzeti navedene argumente i ovakvo stanovište plasirati u javnost, pa da onda svi povjerujemo da će kriza zaista imati pozitivne efekte na Crnu Goru…

Ovaj članak je originalno napisan 14 jula 2009., prije više od dvije godine, ali je uz par izmjena i danas vrlo aktuelan.

Read More

Širom Evrope danas ljudi protestvuju protiv kontroverznog AKTA sporazuma. Preko dva miliona ljudi je već potpisalo peticiju na online sajtu za kampanje AVAAZ (i vi možete učiniti isto!). Građani traže da Evropski Parlament odbaci sporazum kojeg je Evropska Komisija prihvatila, ali koji ne može stupiti na snagu bez saglasnosti Parlamenta. Zeleni poslanici u Evropskom Parlamentu već su od ranije osudili ovaj sporazum a danas su sa građanima učestvovali u mnogobrojnim protestima. I grupa socijal-demokrata u Evropskom parlamentu će glasati protiv ovog sporazuma, a isto najavljuje i Alijansa liberala i demokrata za Evropu. To praktično znači da bi trebalo očekivati odbacivanje ACTA-e, medjutim do okavog ishoda se neće doći lako. Lobističke grupe i neki ne mnogo “obaviješteni” poslanici EP-a nijesu previše zabrinuti mogućim posljedicama ovog sporazuma.

Izvjestilac Evropskog Parlamenta za ACTA-u, podnio ostavku u znak protesta!

Kader Arif, izvjestilac EP-a za ACTA sporazum podnio je ostavku zbog netransparentnosti u cijelom procesu i kako kaže “do sad nevidjenih manevrisanja onih koji su radili na pripremi ugovora”. Njegova ostavka uslijedila je nakon masovnih protesta u Poljskoj kada su hiljade ljudi izašle na ulice u znak protesta protiv AKTA ugovora, noseći transparente “Ne cenzuri i “Slobodan internet”.

“Osudjujem čitav proces koji je vodio potpisivanju ovog sporazuma: nije bilo konsultacija sa civilnim društvom, nedostatak trasnparentnosti od početka pregovora, ponavljano odgađanje potpisivanja sporazuma bez ikakvih obrazloženja, odbijanje preporuka koje je Parlament dao u nekoliko navrata”.

Slovenački Ambasador u Japanu koji je potpisao AKTA-u se izvinio svojim građanima i sopstvenoj đeci!

“Zašto sam potpisao ACTA sporazum?” naziv je pisma kojeg je Slovenački ambasador u Japanu objavio kako bi pojasnio građanima zašto je donio takvu odluku. On je ugovor morao potpisati u ime Vlade Slovenije, s obzirom da je na dužnosti u Japanu gdje je ovaj sporazum i potpisan. “Potpisao sam ACTA-u iz građanske nepažnje, jer nisam dovoljno obratio pažnju. Vrlo jednostavno, ugovor koji mi je naloženo da potpišem nijesam povezao sa svojim vlastitim građanskim ubjeđenjima, vezano za ograničavanje slobode na najvećoj i najznačajnijoj mreži u ljudskoj istoriji, a samim tim i ograničavanjem budućnosti naše djece.”

“Prvo sam se izvinio svojoj djeci. Zatim sam pokušao odgovoriti na pitanja poznanika i nepoznatih ljudi koji su izrazili svoje iznenađenje i užas. Budući da postoji mnogo njih, odgovaram im ovako javno. Želim se izviniti jer sam sproveo svoju službenu dužnost, ali ne i moju građansku dužnost.” Njegovo izvinjenje u cjelini možete pročitati ovdje.

Njemačka prva velika zemlja koja odgađa potpisivanje!

Njemačka je odlučila odgoditi potpisivanje međunarodnog ugovora o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu (ACTA), nakon što je ministarstvo pravosuđa izrazilo zabrinutosti s njim u svezi. Ratifikaciju sporazuma u petak je odgodila i Litvanija, a već su to ranije učinile Poljska, Češka i Slovačka. Holandija i još neke evropske zemlje još uvijek nisu potpisale sporazum.

Ukoliko želite da vidite koje su dalje akcije u Evropskom Parlamentu poslanika Zelenih i Piratske partije (čiji poslanik je dio Zelene frakcije u EP-u) posjetite sljedeći link.

Read More

Dobrodošli !  Ovo je prvi blog posvećen političkoj orjentaciji koja nažalost ne postoji u Crnoj Gori. Još uvijek.

Moguće da se pitate – zašto?  Kome treba jedna ovakva ideja i politički pravac?  Zar nemamo već dovoljno partija i ideologija?  A vaše pitanje, nudi jedan i nedvosmislen odgovor – imamo!  I upravo je u tome stvar, u Crnoj Gori su partije toliko zastarjele “institucije” da se više teško može razlikovati vlast od opozicije, ili “socijalisti” od “desničara”, “konzervativaca” i/ili “liberala”. Svi su izrasli gotovo iz istog korijena, svi su međusobno toliko dobri prijatelji, i svi se dobro razumiju, do nivoa da je postalo dosadno gledati njihov politički teatar. Kod nas pomenute ideologije služe samo da bi partije imale ime, a politički programi gotovo da ne postoje.

Sigurno i ne primjećujete da nedostaje jedan politički pravac, jer živjeti na Balkanu, a pogotovo u maloj Crnoj Gori, uglavnom znači biti i van određenih civilizacijskih tokova. U Evropi je već par decenija, kao jedan od značajnih političkih faktora izrastao pokret Zelenih.

NE !  Zeleni nijesu pokret za zaštitu prirode. Oni su mnogo više od toga! Oni su zastupnici progresivnih ideja i odslikavaju potrebe ljudi u 21. vijeku. Političke organizacije Zelenih su stvarane od kraja 1970-tih, kao odgovor mladih, svjesnih i aktivnih građana na probleme sa kojima su suočava moderni svijet. U Njemačkoj su, na primjer, Zeleni izrasli iz pokreta poznate generacije ’68, pacifista i drugih idealista koji su željeli bolji svijet. Bila je to izrazita anti-establišment grupacija, koja je jedno vrijeme čak išla toliko daleko da je tražila izlazak Njemačke iz NATO-a, zabranu nuklearne energije, kao i mnoge druge, vrlo ne-popularne ideje. Pa ipak, kako je vrijeme odmicalo, Zeleni su uspjeli da se pozicioniraju na političkoj sceni, i čak postanu jedni od najvažnijih faktora u mnogim evropskim zemljama. Njihov uticaj i snaga su izrazito vidljivi u zemljama koje su najrazvijenije i najprogresivnije, recimo Švedska, Njemačka, Holandija, Belgija i druge. U mnogim naprednim državama (skandinavske zemlje, švajcarska…) zelene ideje su postale toliko važne da su ih vodeće stranke i partije na vlasti (uglavnom socijalisti) u potpunosti uključili u svoje programe. Takođe, razvile su se različite interpretacije zelenih ideologija, pa postoje “zeleni socijalisti”, “zeleni liberali” i slično.

Cilj ovog bloga je jednostavan. Kratkim i nadamo se zanimiljivim člancima ćemo pokušati da predstavimo ideju Zelenih, i prenesemo neke od pozitivnih ideja na Crnu Goru. Nećemo se baviti dnevno-političkim temama u Crnoj Gori, jer je takvih sajtova, blogova i portala već dosta. Prosto, želimo biti kratki, jasni i iskreni – prenosimo vam informacije i ideje koje mogu doprinijeti pokretanju nekih novih vrijednosti u našoj zemlji.

Za kraj ovog prvog članka, definisaćemo Zelene – političku grupaciju, zasnovanu na principima zelene politike. Ovi principi obuhvataju socijalnu pravdu (često mnogo veća borba za socijalna prava nego socijalisti i socijal-demokrate), participativnu demokratiju “odozdo” (aktivno uključivanje svih građana pri donošenju odluka), pacifizam (borba za mir u svijetu i nenasilje u društvu), jednakost i ravnopravnost svih (borba protiv diskriminacije bilo kojih grupa u društvu) i očuvanje životne sredine (mnoštvo ciljeva, od obnovljive energije, čiste okoline u gradovima, zaštite prirode, smanjenje zagađenja i globalnih klimatskih promjena itd).

 

Read More